"Nek teku reke,  nek nose što nose... Nek teku reke,   nek nose mulj...  Nek teku reči, nek teku reči,  nek nose zlato i bol."  

 

 
EnglishFrenchGermanItalianRussianSpanishSwedishSlovenianHungarianTurkishMacedonian
BORKINA „BORBA” U BRISELU I RAJIČIĆEVI INDIJSKI KRASTAVČIĆI PDF Štampaj E-pošta
28.07.2010.

 

 


ODREĐENA BUDUĆA PREDSTAVNICA KRAGUJEVCA U BRISELU

 

U „borbu” šaljemo Borku

 
Kada od septembra u kancelariji Južnomoravskog regiona u Briselu bude otvoreno kragujevačko predstavništvo, Kragujevac i Šumadiju predstavljaće Borka Tomić, registrovani lobista u Evropskom parlamentu i svestrano obrazovana mlada Kragujevčanka
 
Da će Kragujevac postati prvi grad u Srbiji koji će imati svoje predstavništvo za lobiranje u Briselu - već je poznato. Ali, ekskluzivna informacija je da će od septembra, kada se kragujevačko predstavništvo zvanično bude uselilo u kancelariju Južnomoravske regije u Briselu, grad i Šumadiju predstavljati profesorka engleskog jezika i master poslovnih komunikacija Borka Tomić.
Za ovaj posao preporuka je bila njena impresivna biografija, a verovatno je presudilo to što je od 2005. do 2008. radila u NVO Srpski institut za javnu diplomatiju u Briselu na poslovima lobiranja i predstavljanja naše zemlje i što je registrovani lobista u Evropskom parlamentu. 
 
Jedna, ali vredna
 
Ideja o kragujevačkoj kancelariji u Briselu potekla je od predstavnika češke delegacije koji su 21. oktobra prošle godine, ponudili gradu kancelariju Južnomoravske regije u Savetu Evrope za potrebe lobiranja, povlačenja sredstava iz pretpristupnih fondova i predstavljanje Kragujevca i Šumadije u Evropi.
Savet Južnomoravskog regiona odobrio je besplatno korišćenje kancelarije u Briselu, dok se grad obavezao da finansira boravak i rad svog predstavnika.
U pismu koje je upućeno gradonačelniku navedeno je da osoba koja će predstavljati Kragujevac mora da zna francuski i engleski jezik, problematiku strukturnih fondova EU, da ima opšte znanje o političkim događajima u Evropi i da je sposobna da radi samostalno i odgovorno.
Njena obaveza je i da na kraju svake nedelje šalje pismeni izveštaj o svom radu odeljenju za odnose s javnošću Južnomoravske regije.
Mada je izgledalo da neće biti lako pronaći pravog predstavnika, ispostavilo se da su jedna prijava i jedna kandidatkinja bili dovoljni da se odmah donese odluka. Naime, tek što se Borka Tomić vratila početkom maja ove godine iz Brisela, komšinica joj je javila da je objavljen tekst u „Kragujevačkim” o otvaranju predstavništva u Belgiji i da se traži osoba koja bi mogla da se bavi tim poslom. Bez razmišljanja Borka je poslala svoj SV na adresu Skupštine grada.
- Dok sam bila u Briselu mnogo puta sam razmišljala o tome kako bi bilo najbolje promovisati naš grad i Šumadiju, a sada ću to moći konkretno da učinim. Imala sam sreću da je moja komšinica pročitala taj tekst u novinama i odmah mi javila.Tek što sam raspakovala kofere po povratku iz Belgije, poslala sam svoju radnu biografiju i posle kratkog vremena pozvana sam na razgovor kod gradonačelnika, priča naša sagovornica.
 
Diplomatska praksa
 
Inače, Borka Tomić je rođena 1977. godine u Kragujevcu, gde je zvaršila osnovnu školu i Prvu kragujevačku gimnaziju. Diplomirala je engleski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu. Uspehom smatra to što je po završenom fakultetu istovremeno radila i studirala na prestižnoj poslovnoj školi u Parizu, gde je stekla zvanje master poslovnih komunikacija. Inicirala je i vodila projekat „Rebrendiranje Srbije”, što je bila i njena magistarska teza. Prethodnih šest godina živela je i radila u Parizu, Londonu i Briselu, a sada živi na relaciji Pariz - Brisel - Beograd.
Osim engleskog, govori francuski i nemački jezik. Zahvaljujući magistarskom radu dobila je priliku da u iznajmljenom prostoru u Briselu za „Srpsku kuću” konkretizuje ono čime se teorijski bavila.
- Bila sam jedan od osnivača Nevladine organizacije Srpski institut za javnu diplomatiju u Briselu i njen PR menadžer od 2005. do 2008. godine. Sve ono što je bila tema mog magistarskog rada oživelo je u praksi. Ustvari, živela sam ono o čemu sam pisala, objašnjava Borka, koja je tada stekla i zvanje  registrovanog lobiste u Evropskom parlamentu.  
Za sebe tvrdi da je uporna, inovativna, pragmatična, pouzdana i analitična. Otvorena je za saradnju sa različitim kuturama, a postigla je i zapažene rezultate u zalaganju za srpske interese u Briselu. Dragoceno iskustvo stečeno kroz diplomatsku praksu u Briselu značajna je preporuka za novi posao.
- Imam prilično iskustva sa predstavljanjem naše zemlje, a imam i ideje kako bih to ubuduće radila. Zapravo, ja ću biti produžena ruka onoga što grad želi. Ako postoje projekti, tražiću partnere za njihovu realizaciju. I tamo je slično kao kod nas. Sarađuju ljudi, a ne institucije, a posao se završava stiskom ruke, kaže Borka.
Na pitanje koliku platu očekuje za svoj rad, Borka odgovara da joj je neprijatno da o tome govori i da će odluku o tome prepustiti svojim „poslodavcima”.
- Najvažnije je da radim pravu stvar za grad, a ako uspem i taj finansijski deo će doći. Moj status i moja plata treba da budu deo srpske realnosti, objašnjava naša sagovornica i dodaje da je plaćala 650 evra kiriju za pristojan dvosoban stan u blizini Evropskog parlamenta za vreme boravka u Briselu. Prijatelji u Belgiji pomoći će joj da ponovo pronađe smeštaj kada u septembru i zvaničnio postane „ambasador” Kragujevca i Šumadije u Evropi.
 
Gordana BOŽIĆ
foto Angelo ĆERA
 
 
 

NOVE KRAGUJEVAČKE


 

 

SRPSKA PONUDA SE NE ODBIJA – Plan „Fijata” u Kragujevcu
 
- Predstavnica Kragujevca u Briselu – U „BORBU” ŠALJEMO BORKU
 
GDE JE SOCIJALNA PRAVDA? – Ko je ostao bez državne pomoći
 
- Kuda ide medicinski otpad - PRE JOVANOVCA – STERILIZACIJA
 
Uvodnik glavnog i odgovornog urednika „Kragujevačkih” Miroslava Jovanovića „TAČKA NA KOSOVO” – o tome šta bi smo sa Kosovom i kada bi nam ga vratili
 
Između ostalog u novom izdanju gradskog nedeljnika možete pročitati i sledeće tekstove:
 
NEĆE PROĆI AKO SE GRAD PITA – Gradska vlast protiv državnog plana gradwe stanova u kasarni „Radomir Putnik”
 
- Koliko je moguća koalicija demokrata i naprednjaka – SRBIJA JE ZEMLJA ČUDA
 
LAĐEVCI ZA CIVILE OD KRAJA 2011. GODINE – Centralna i Zapadna Srbija dobijaju Aerodrom
 
- Konkurs za sredstva Evropske Unije – JOŠ JEDNA SAJAMSKA HALA
 
BLAGE I SPORE KAZNE – Slabe tačke u sistemu zaštite na radu
 
- Analiza ubistava u Kragujevcu za period 1999 – 2009. – NAJVIŠE STRADAJU BLISKE OSOBE
 
SMRAD I ZMIJE UGROŽAVAJU KOMŠIJE – Dvorište u Vašarištu postalo ekološki problem
 
- Alpinisti u drugim ulogama – „OSVAJANJE” VIŠESPRATNICA
 
-  IMA JEDNO TAJNO MESTO - Svratište za „seksualne radnice”
 
- Dragan Glišić Žora – najduža fudbalska priča – KAD GA ŽIRA IZ KORNE ZAŠNIRA
 
 

 

 


 
 
 DRUGA STRANA

 Krastavčići

 
Otkako sam počeo da grickam krastavčiće iz Indije i da žvaćkam kineski luk, u glavi mi se ništa ne slaže. Mora da u ovom povrću ima štetnih materija. Evo, onomad, dok sam iste tamanio, spazih na televiziji naprednoga Tomu Nikolića gde se sa svojim čedom Vučićem muva po Briselu. Išli tamo, vele, da vide kako da što pre i što lakše uđemo u tu Evropsku uniju. Gledam i slušam, a one štetne materije rade svoje, tj. u mojoj glavi stvaraju ovakav zakqučak: - Slušaj ti građanine, ako nas u Evropu ne uvedu ova dva preobraćena moralna i svakojaka giganta, onda niko neće. Ako to ne shvataš, onda si glup kao turski patlixan koji takođe uvozimo. Sreća, veli mi još moja glava, da ne plaćaš TV pretplatu jer tebi ni televizija ne može više da otvori oči!
Narednih dana stiže do mene i mišqewe slavnoga Suda pravde iz Haga. Ja onako ošamućen tim uvoznim đakonijama ostah - mrtav ’ladan. I da je sud svoju pravdu okrenuo iskqučivo u našu korist isto bi nam bilo. Ne znam šta Albanci na Kosovu jedu, ali smem da se kladim u šleper kineskog luka ili indijskih krastavaca da nam oni naše Kosovo milom ne bi vratili ni u tom slučaju. A da se sa wima opet bijemo - ne vredi. Ne samo zato što su nam napredni Aca i Toma ispali iz forme, za otaxbinu je uostalom od wih više puta poginuo samo onaj koji danas iz istog tog Haga više brine kako da doaka wima nego Nato zlikovcima, no i zato što većinska Srbadija i bez rata ne zna kako da preživi još koji dan. Ako grešim, greh na dušu pomenutih štetnih materija!
 
Ja mrtav ’ladan, ali quti opozicionar doktor Koštunica se toliko uzbudio zbog odluke ovog suda da samo što ne krepa - bez novih izbora! Ovako ošamućen, doduše, ne mogu da procenim da li je qut ili presrećan što je po nas sve ispalo najgore. Jeste Voja već preuzeo ulogu neviđenog patriote, ali, opet, nekako mu veselo podrhtava bradica što aktuelna vlada nije ništa profitirala na sopstvenoj inicijativi pred tim sudom.
I šta će naš nezaboravni legalista da popravi oko Kosova i bilo čega kad dođe na vlas? Ako kakvim slučajem prođe cenzus, naravno! Suvisli odgovor na to pitawe nadilazi moje umne mogućnosti kojima su, evo i u ovom slučaju, uvozni krastavčići i lukovi naneli neprocewivu štetu.
Pretučen novinar Teofil Pančić. - To je onaj rmpalija što ne odustaje od kritike svega i svačega - kažem ženi koja u kuhinjii guli krompir, verovatno uvezen iz Holandije.
- Pa, šta je tu novo? - pita otuda sasvim ravnodušno.
- Novo je - objašwavam joj - to što je naš premilostivi predsednik izgradio demokratiju koja garantuje i pravo na kritiku i drugačije mišqewe.
- Da, samo što zaboravqaš - podseti me - da je tu demokratiju izgradio i zaokružio sa onima koji su nekada i sve nas pendrečili i gađali suzavcem. I sad se - dodade zajedqivo - čudiš kao da si jeo bunike a ne to što si jeo.
Pa da, sve mi se zbrkalo, kažem vam. I sve vidim nakrivo. Ni monumentalnom Krstu da se obradujem kako treba. A naši lokalni neimari wegovom gradwom kao da su hteli da nam poruče da je i Bog sa nama. Prekrstiš se pa uđeš u Kragujevac. A može i obrnuto. Dođeš, vidiš, prekrstiš se pa odeš. Šta si video? Pa, recimo, i to da briga za nezaposlene prevazilazi sve granice. Ko hoće da radi, dok se ovde sve ne dovede u red, može neku kintu da uzme i u Alžiru. Pogotovu ako ste inžewer i ako dobro podnosite malariju i ostale afričke tegobe.
Ponuda je otvorena, Krst je osveštan, a za mene bi, očigledno, najboqe bilo da batalim uvozne krastavčiće. Jesu zgodni za grickawe, ali ostavljaju gorak ukus u glavi!
 
 Dragan RAJIČIĆ  
 

 
 

 
 

 

 

 
 
 

 

 

„LUDACI” U NORMALNOM OKRUŽENJU – Kragujevački bend „LUR” gostovao u Hrvatskoj
 
- Purina potera za „KG duhom” – Branko Lukić, muzičar – HUMANOST JE LEPO VASPITANJE
 
BOLNICE ŽKOTSKIH ŽENA, NOVINE SRBSKE, VATROGASNI DOM, SIJALICA – Pojmovi iz „Leksikona Kragujevca”
 
- Feljton „Kragujevačkih” novina – Slikarka svetskoglasa Milena Pavlović Barili – U NEPOMIČNOM STAVU PRED MUSOLINIJEM
 
NOVI „ZAPISI IZ MRTVOG DOMA” – Lepa Jela Kolumna „Bez silikona”
 
- Intervju: Slobodan Kovač – POVRATAK „OTPISANOG”
 
HIT CENE ZA HIT ROMANE – „Lagunin” poklon Kragujevčanima

 

 

 

 

 

 


 

 


Poslednji put ažurirano ( 28.07.2010. )
 
< Prethodno   Sledeće >